Jubilarna peta noć muzeja - 17. maj 2008.

Vesti

Prati zone

Redovi su neizbežna pojava svake Noći muzeja, bilo da se ona organizuje u Beogradu, Beču ili Berlinu. Kako bi vam ovo veče ostalo u lepom sećanju, i kako bi stigli da vidite što više zanimljivih sadržaja koje smo pripremili za vas, predlažemo da vašu muzejsku avanturu organizujete po zonama.

  Zona A   Centar, Dorćol   vidi mapu
  Zona B   Donji grad, Knez M.   vidi mapu
  Zona C   Kalemegdan   vidi mapu
  Zona D   Širi centar    vidi mapu
  Zona E   Ž.stanica, Slavija, Bulevar   vidi mapu
  Zona F   Topčider, Dedinje, Senjak   vidi mapu
  Zona G   Zemun, Aerodrom   vidi mapu

Želimo vam ugodnu i udobnu Noć muzeja.

Štedi vreme

7

Studentski park

Studentski park, Beograd
 

događaj

Ekologija od A do Š

E-otpad kao inspiracija
Ono što ćete ovde videti je nešto novo, nešto hrabro, nešto što prkosi surovoj neekološkoj današnjici. Učenici, studenti i svi zainteresovani moći će zajedno sa ekološkim menadžerima Fakulteta organizacionih nauka - dr Natašom Petrović, dipl. ing. Nevenom Tubićem i dipl. ing. Ivanom Vujićem, članovima SMOR tima, da prave inovativne figure od elektronskog otpada, ili da jednostavno posmatraju i dobro razmisle o onome što vide. Svi od dve do 102 godine moći će da se zabave i nauče nešto novo. Pažnja: Visok nivo ekološke zabave!

Ja sam student Šumarskog fakulteta
U Studentskom parku takođe vas čekaju i studenti Šumarskog fakulteta. Pogledajte njihove nagrađene radove, kao i radove studenata nastalih na radionici "Održivost prirodnog nasleđa - imperativ budućnosti" koju će voditi Aleksandar Bobić.

Zamak od limenki
Ukoliko ste u detinjstvu voleli da „gradite“ sa lego kockama, onda je ekološka akcija koju su osmislili učenici gimnazije „Crnjanski" prava stvar za vas. Pridružite im se u zidanju srednjovekovnog zamka, ali ne od cigli ili kocki, već od limenki prikupljenih sa beogradskih ulica. Ova materija je veoma teško razgradiva u prirodi, ali će u „Noći muzeja“ biti itekako korisna.

STUDENTSKI PARK se nalazi na prostoru nekadašnjeg napuštenog Turskog groblja, a potom pijace. Izradom regulacije Velike pijace, severo-zapadni deo pijace pretvoren je u parkovsku površinu (Kraljev park) 1869. kada su počeli radovi na regulaciji prema planu Emilijana Josimovića, a ostatak je i dalje služio kao pijaca do 1927. godine.

Sve lokacije u Beogradu